Umjetnički svijet Salvadora Dalíja

Iskusi ljepotu umjetnosti

04.04.2019.

Ekscentrični umjetnik zauvijek će ostati zapamćen po prekrasnim djelima prepunih simbola dubokih značenja.

Salvador Dalí jedan je od najpoznatijih predstavnika nadrealizma, umjetničkog pokreta iz 1920-ih obilježenog fantazijom, iracionalnošću i predstavnicima koji se bore protiv društvenih običaja. Navedeno savršeno opisuje Dalíja, umjetnika koji je osim po neobičnim slikama ostao zapamćen po jednako neobičnoj osobnosti.

Početak stvaralaštva genijalca

Dalí je bio poznat po apstraktnom razmišljanju, a jedan događaj iz umjetnikovog djetinjstva ukazuje nam da su za to zaslužni njegovi roditelji. Naime, nekoliko godina prije Dalíjeva rođenja rodio se Dalíjev brat, također imena Salvador. Nažalost, umro je par mjeseci prije nego je umjetnik došao na svijet. Kada je malo porastao, Dalíja su roditelji odveli na grob starijeg brata i rekli mu da je on njegova reinkarnacija. Poznato je da je Dalí to zaista vjerovao te je jednom prilikom izjavio kako je “njegov brat vjerojatno njegova prva verzija”.

Još su neka razmišljanja Dalíja činila neobičnim djetetom. Kao mali htio je biti kuharica, pritom je inzistirao na imenici u ženskom rodu. Nakon toga poželio je biti Napoleon, a potom je otkrio slikarstvo i izjavio kako sada “samo želi biti Salvador Dalí”.

Već je početkom 1920-ih kao mladić na Akademiji lijepih umjetnosti u Madridu privlačio pažnju svojim ekscentričnim izgledom. Tada su njegov zaštitni znak bili zalisci, duga kosa i odijevanje u stilu engleskih esteta s kraja 19. stoljeća. Međutim, nisu svi bili očarani Dalíjevom pojavom. 1926. godine izbačen je iz Akademije jer je htio započeti studentske demonstracije protiv osrednjih slikara, misleći pritom na vlastite profesore.

Razvoj nadrealističkih aspiracija

Jedan od Dalíjevih idola bio je Pablo Picasso, stoga se isprva okušao u kubizmu, no brzo od njega odustao. Iako je cijenio klasično slikarstvo i na početku stvaralaštva koristio elemente koji podsjećaju na slike umjetnika poput Rafaela, uvijek je na površinu isplivala njegova drugačija strana. Tako i njegove klasične slike imaju prizvuk avangarde, poput Autoportreta s rafaelskim vratom. Nekoliko godina nakon odlaska s Akademije usavršio je svoj prepoznatljiv stil koji se odlikovao nadrealističkim slikama prepunim seksualnih simbola. Slike su bile skandalozne i apsolutno oduševile kritičare.

No skandaloznost ne staje samo na slikama. Naime, Dalí se okušao i u snimanju filmova, a krajem tridesetih surađivao je s redateljem Luisom Buñuelom na filmu Andaluzijski pas. Uvodna scena u kojoj se djevojci reže oko britvom ostala je do dan danas zapamćena kao jedna od najšokantnijih filmskih scena u povijesti.

Vrhunac Dalíjeva opusa

Njegova najpoznatija slika Postojanost sjećanja (Mekani satovi) nastala je na vrhuncu Dalíjevog ostvarenja u nadrealizmu. Najpoznatiji element slike tekući su satovi za koje je Dalí tvrdio da predstavljaju Einsteinovu teoriju relativnosti, odnosno činjenicu da je vrijeme relativno. Njegovu neobičnu osobnost potvrđuje izjava kako mu je ta slika pala na pamet dok je jednog vrućeg kolovoškog dana buljio u komad camembert sira. Originalnu sliku danas čuva Muzej suvremene umjetnosti u New York Cityju u koji je dospjela anonimnom donacijom.

Slika San uzrokovan letom pčele oko mogranja, sekundu prije buđenja sadrži simbol slona, također jednog od čestih elemenata Dalíjevih djela. Ove životinje intrigirale su ga jer na tankim nogama nose veliku težinu i time postaju “deformacija u prostoru”. Upravo tanke i izvrnute slonovske noge provlači kroz svoja mnoga djela. Koliko je vjerovao  u svoje shvaćanje umjetnosti potvrđuje njegova izjava:

„Jedina razlika između nadrealista i mene je u tome što sam ja nadrealist.”

Dalí je umro u 84. godini života slušajući svoju omiljenu operu Tristan i Izolda, a svojih 286 djela ostavio je Španjolskoj. Svijet će ga zauvijek pamtiti kao jednog od najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća, ipak je i sam za sebe izjavio:

„Dalí je besmrtan i neće umrijeti.”