Fantom iz opere, najuspješniji mjuzikl svih vremena

Iskusi ljepotu umjetnosti

27.05.2019.

Poznata priča adaptacija je romana francuskog autora koji je vjerovao da fantom doista postoji.

Gaston Leroux početkom 20. stoljeća napisao je roman “Fantom iz opere” za koji tada vjerojatno nije pretpostavio da će postati najpoznatiji mjuzikl na svijetu. Glasine da je fantom stvaran doprinijele su svjetskoj popularnosti ove misteriozne ljubavne priče.

Originalna priča iz opere

Radnja “Fantoma iz opere” odvija se u Parizu 1880-ih u opernoj kući Palais Garnier za koju se vjerovalo da je ukleta i da njome vlada duh. Na samom početku romana mlada sopranistica Christine prima prijeteće pismo fantoma koji se ubrzo u nju zaljubi te joj počne dijeliti korisne savjete za razvoj karijere. Christine postane opsesija te tajnovite figure koja živi u labirintima ispod operne kuće. Fantom se svojim zahtjevima sve više upliće u život Christine, ali i drugih likova, a priča kulminira nastupom glavne pjevačice Carlotte koji se zbio unatoč upozorenjima fantoma. Tijekom izvedbe sruši se luster koji ubije člana publike i izazove paniku.

Kraj Lerouxovog romana otkriva da je fantom zapravo čovjek imena Erik, koji je istovremeno portretiran kao ludi genije, izobličeno čudovište, ali i osoba željna ljubavi. Uz mističan aspekt, “Fantom iz opere” publici je zanimljiv zbog neobičnog ljubavnog trokuta između “duha” Erika, Christine i Christininog poznanika iz djetinjstva, Vicomta Raoula.

Što je stvarno, a što nije?

Knjiga je stekla toliku slavu i zbog toga što je inspirirana stvarnim događajima koji su se zbili u Palais Garnier u 19. stoljeću. Naime, tijekom izgradnje ovog veličanstvenog zdanja kopao se duboki podrum koji je trebao osigurati temelje operne kuće. Razina podzemnih voda bila je vrlo visoka te je podrum konstantno plavio, a upravo je taj detalj Leroux iskoristio te u svoju priču uključio jezivo podzemno jezero. Nažalost, scena pada lustera također je nadahnuta stvarnim događajem — 1896. godine popucale su žice, a luster se srušio i ubio vratara.

Uz to, Leroux je bio siguran da je operna kuća doista opsjednuta duhom, a upravo autorova uvjerenost u tajnovite događaje priči daje toliko privlačnosti.

Mjuzikl koji obara rekorde

Napeta radnja nadahnula je predstave i filmove, a daleko je najpoznatija adaptacija mjuzikla britanskog skladatelja Andrewa Lloyda Webera iz 1986. godine, koja je osvojila prestižne nagrade Olivier i Tony. Ni ne čudi, s obzirom da je u svaki show uključeno više od 125 članova glumačke postave, orkestra i pomoćnih djelatnika. U 30 godina, više od 15 glumaca bilo je izabrano za ulogu poznatog fantoma, a za svakoga se izrađivala maska modelirana prema njegovim crtama lica.

Kako bi prikaz bio što realniji, interijer brodvejskog Majestic Theatrea pretvorio se u kuću Palais Garnier, a izgradio se i brod za potrebe scena podzemnog jezera. Iluziju maglice na površini jezera stvara više od 180 kilograma suhog leda. Također, u kazalištu postoji 150 pomoćnih vrata koja fantomu pomažu u ostvarenju nenadanih ulazaka i još dramatičnijih izlazaka sa scene.

Popularnost “Fantoma iz opere”, koji se i danas prikazuje na Broadwayu, ruši sve rekorde. To je najdulje izvođeni brodvejski mjuzikl, a još je 2012. proslavio desettisućitu izvedbu — jedini koji je ikada obilježio tu brojku. Uz to, drži rekord i kao predstava s najvećom zaradom u povijesti američkog kazališta.

Ako ćete ikada biti u New Yorku, Oslu, Brazilu ili Pragu u vrijeme njegovog izvođenja, svakako navratite na ovaj spektakl.