Borba protiv cyberbullyinga uz udrugu DKMK

Pomozi promijeniti svijet

06.12.2019.

Stručnjaci Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu imaju važan zadatak — naučiti djecu kako se nositi sa svijetom koji vreba iza ekrana.

Nekoć su djeca masnice dobivala na školskom igralištu, no sve što je danas potrebno kako bi dijete doživjelo napad od strane svojih vršnjaka su mobitel i internetska veza. O velikom problemu online nasilja među djecom i mladima razgovarali smo sa stručnjakinjom Lanom Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, udruge koja se bavi razvojem medijske pismenosti i komunikacijske kulture u Hrvatskoj. 

Ova je udruga posebno posvećena edukaciji djece o medijima i ponašanju u online prostoru, najviše po pitanju elektroničkog nasilja, koje je, ističe dr. Ciboci, danas postalo gotovo neizbježan dio odrastanja djece:

“Dok se jedan dio djece osobno susreo s takvim oblikom nasilja ili iz perspektive žrtve ili počinitelja nasilja, veći dio njih tijekom svog odrastanja zasigurno će svjedočiti takvom obliku zlostavljanja među svojim vršnjacima.”

 

Kako spriječiti cyberbullying

Roditelje uvijek zanima što oni sami mogu učiniti kako bi spriječili da dođe do cyberbullyinga njihovog djeteta. Dr. Ciboci prije svega ističe vrijednost edukacije, ali ne samo djece, već i roditelja.

“Često roditelji sami kažu da djeca imaju više znanja nego oni sami, tako da je jedna od ključnih obveza roditelja da se sami educiraju o digitalnim navikama djece, oblicima elektroničkog nasilja i znakovima prepoznavanja izloženosti takvim oblicima nasilja. Važno je da roditelji s tim oblikom edukacije krenu onoga trenutka kada se dijete počne koristiti novim medijima.”

Materijala za samostalno učenje o online nasilju sada ima više nego ikad, a mnogi od njih su dostupni besplatno na internetu. Dr. Ciboci navodi portale Medijska pismenost i Djeca medija, te stranice Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba kao mjesta gdje se mogu naći korisni savjeti o ovom problemu.

Osim toga, djecu treba osvijestiti da koriste online sadržaje na pametan i savjestan način. Savjet dr. Ciboci je da se djecu uvijek uči kako pravila ponašanja u stvarnom, fizičkom svijetu, vrijede i na internetu

 

“Ako se djecu odmalena uči da ne komuniciraju s nepoznatim osobama, jednako vrijedi i za virtualni svijet. Činjenica da svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina u Hrvatskoj komunicira na internetu s nepoznatim osobama pokazuje da su djeca nedovoljna svjesna opasnosti na internetu.”

Pored samog razgovora, dr. Ciboci kao još veći problem vidi to što su djeca spremna uživo se sastati s osobama koje su upoznala online. Zato je najbitnije djecu naučiti da komuniciraju samo s osobama koje poznaju u stvarnom svijetu. Drugo važno pravilo je da uvijek trebaju biti oprezni s informacijama i sadržajima koje dijele online. 

“Važno je i da djeca ne objavljuju svoje privatne informacije te da budu svjesna činjenice da sve što jednom pošalju zauvijek ostaje u virtualnom svijetu. To se prije svega odnosi na fotografije koje djeca nekad šalju nepromišljeno, ne razmišljajući da takve fotografije mogu završiti u rukama drugih ljudi koji ih mogu vrlo jednostavno dijeliti dalje.”

 

Kako prepoznati slučaj online nasilja

Jedan od ključnih problema online nasilja je njegova fizička nevidljivost — događa se u prostoru gdje je djecu teško nadzirati, a rane koje ostaju na žrtvama nisu tjelesnog oblika. Prema dr. Ciboci, prijeko je potrebno da roditelji sa svojom djecom odmalena njeguju odnos pun povjerenja. Jedino tako se ona mogu osjećati dovoljno sigurno da se roditeljima povjere čak i u teškim i neugodnim situacijama.

“Mnoga djeca pod prijetnjama zlostavljača nastavljaju slati različite diskriminirajuće poruke i sadržaje, samo kako njihovi roditelji ne bi saznali što su učinili. Što je veći odnos povjerenja između djece i roditelja, veća je vjerojatnost da će dijete već u prvoj fazi izloženosti takvom obliku nasilja priznati barem jednom roditelju što je učinilo i zatražiti njihovu pomoć.”

Međutim, ponekad čak ni to nije dovoljno da se mladi povjere. Dr. Ciboci savjetuje da roditelji obrate pažnju na suptilne znakove koje mogu značiti da je dijete doživljava nasilje na internetu: 

“Djeca koja su žrtve elektroničkog nasilja vrlo često se udaljavaju od pametnog telefona kako ne bi vidjeli omalovažavanja, vrijeđanja i prijetnje koje im drugi šalju. Upravo je to prvi znak koji roditeljima treba dati do znanja da se s njihovim djetetom nešto događa i da bi trebali razgovarati.”

Ako se utvrdi da je dijete stvarno na meti internet nasilnika, postoje razne organizacije kojima se roditelji mogu javiti za pomoć.

“Ovisno o težini i vrsti nasilja, roditelji se uvijek za pomoć mogu obratiti stručnim suradnicima u školi (psiholozima, pedagozima) te naravno policiji u onim težim oblicima nasilja. Korisne savjete mogu svakako dobiti i od Hrabrog telefona.”

 

Utočište Hrabrih Online

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu od 2017. godine surađuje s Wiener osiguranjem VIG na projektu (O)siguran online, čija je namjera pomoći prevenciji online nasilja te informirati djecu o odgovornom korištenju digitalnih medija i društvenih mreža. 

Kao nastavak inicijative pokrenuta je online platforma UHO (Utočište Hrabrih Online), na kojoj djeca i mladi mogu anonimno podijeliti svoje iskustvo cyberbullyinga i potražiti savjet od njima bliskih lica — onih koje svakodnevno gledaju na YouTubeu. Suradnja s hrvatskim YouTuberima je ključna, smatra dr. Ciboci, što dokazuje i činjenica da je u dva mjeseca zaprimljeno više od 450 poruka.

“Mnoga djeca zbog straha, vrlo često i srama, šute da su žrtve elektroničkog nasilja te u takvim slučajevima rijetko traže pomoć roditelja, nastavnika ili svojih vršnjaka. No, često pomoć traže od influencera, koji brojnoj današnjoj djeci predstavljaju glavne uzore u životu i kojima se često obraćaju u različitim životnim situacijama ili problemima s kojima se susreću.

“Iako smo očekivali da će biti veliki interes djece i mladih, moram priznati da nas je broj upita ipak iznenadio. Dovoljno je reći da još nije prošao niti jedan dan da na platformi netko od influencera ili stručnjaka nije dobio barem jednu poruku.”

Nažalost, ponekad je situacija osobe koja traži pomoć jednostavno preteška da bi im influenceri mogli pružiti savjet. U tom slučaju u pomoć uskaču stručnjaci iz DKMK-a i Hrabrog telefona. Najčešća vrsta nasilja na koje nailaze jest ismijavanje zbog lošeg materijalnog stanja obitelji i prekomjerne težina, a s vremena na vrijeme dobiju priznanje koje čak i njih šokira, poput sextinga ili silovanja.

“U svim takvim slučajevima djecu se pokušava ohrabriti da ih prijave svojim roditeljima ili drugim članovima obitelji od povjerenja, osnažiti ih da ne sumnjaju u sebe i da shvate da nisu krivi niti “zaslužili” (kao što su neka djeca pisala u svojim porukama) što im se tako nešto dogodilo. 

“Nitko od nas ne može ostati hladan na slučajeve zlostavljanja o kojima djeca pišu. Često se iznenadim koliko daleko nasilje među djecom može otići.”

Projekt UHO Wiener osiguranja VIG pokazao je da se zajedničkom suradnjom influencera i stručnjaka djeci može pomoći i potaknuti ih da se otvore o onome što ih najviše muči. Ukoliko znate nekog tko je žrtva online nasilja i potrebna mu je pomoć, UHO je online utočište gdje može bez straha podijeliti problem i dobiti prijeko potreban savjet.